Mai le pi i le pa: Aisea e le toe tofo ai le sukalati tutusa

O le vaitau koko i le itu i saute o le Ivory Coast.O fatu ua matua mo le tauina, o nisi e liliu mai le lanu meamata i le samasama, pei o faʻi.
Se‘i vaganā ai o nei la‘au e lē pei o so‘o se mea na ‘ou va‘aia muamua;o se quirk o le evolusione, latou te tilotilo i le fale i le CS Lewis 'Narnia poʻo Tolkien's Middle-earth: o la latou uta taua e le tupu mai lala, ae saʻo mai le ogalaau.
O Oketopa, ose taimi faigata o le tausaga mo nu'u matitiva pito i tua o lo'o fa'atauina fatu koko-ma mo tagata e fiafia i sukalati, talu ai o lenei tama'i ekueta i Aferika i Sisifo o lo'o gaosia le sili atu ma le tasi vaetolu o le koko o le lalolagi.
I le isi itu o le Ivory Coast, e totō le koko i fa'ato'aga a le aiga, e masani lava na'o ni nai heta.O fasi fanua laiti e tuufaasolo mai i augatupulaga, o atalii taitasi o loo tauivi ina ia maua mea e manaomia, e pei lava o lona tama na muamua atu ia te ia.
E lua heta fanua na maua e Jean ina ua maliu lona tama i le fitu tausaga talu ai.Sa na o le 11 ona tausaga i lena taimi.Ae na o le 18, ua ia mauaina foliga o se tagata ua faamavae i se olaga faigata, e foliga mai e tau le maua ni fatu se lua e olo faatasi.
Ae o pi o le mea e tasi e ia te ia - o se taga e tumu i latou, o loʻo nonoa faʻafuaseʻi i tua o lana uila elea.
Ona o le manaoga o le lalolagi mo le koko e faigofie lava ona sili atu le sapalai, o fatu pi a Jean ua faʻatuputeleina le taua i kamupani sukalati lauiloa, ae a mafaufau i le tau o le tau, ua paʻu ai lo latou tau tupe i le tele o tausaga talu ai.
“E faigata,” o le tala lea a Jean ia i tatou.“Ou te lototele, ae ou te manaʻomia foʻi se fesoasoani,” o lana tala lea, ma taʻutino mai o loo tauivi o ia e fai mea uma.
O Jean o lo'o i le pito i lalo o le sapalai sapalai o le lalolagi e tele-vaega lea e va'aia ai le suia o le koko mai le pi i le pa, ma o lea, o le koko-nomics e matua tetee ia te ia.
E mana'omia uma e le aufaioloa, tagata gaosi oloa, tagata e auina atu i fafo ma tagata gaosi oloa a latou tupe faasili, ma ina ia maua e tagata uma se tupe mama, o le faiga e faatonu ai e Jean - e itiiti pe leai foi sona malosi faʻatau - e maua le tau maualalo mo lana taga pi.
I totonu o se atunu'u o lo'o lagolagoina sa'o ai le koko e tusa ma le 3.5 miliona tagata, o le GDP fa'aletausaga e le sili atu i le $1,000.
O koko koko e fa'atauaina matala e fa'aaoga ai sapelu - o le meafaigaluega autu o le vao.E fa'atekonolosi maualalo, mata'utia ma fa'ato'a faigaluega.Ae paga lea, i lenei vaega o le lalolagi, e tele lima laiti e fai galuega e le mama.
O le mataupu e uiga i tamaiti faigaluega ua afaina ai pisinisi sukalati mo le tele o tausaga;ma e ui ina o'o mai i le lalolagi atoa i le 10 tausaga talu ai, o se fa'afitauli e le mafai ona te'a.Fa'atonu ma loloto le maua'a i le aganu'u, o ona a'a o lo'o maua i le mativa tele o lo'o mafatia ai nu'u i tua: o faifa'ato'aga e le mafai ona totogi tagata matutua e fa'aaoga tamaiti.
O le taofia o le fa'afaigaluegaina o fanau ma le fa'ateleina o avanoa i a'oa'oga ua va'aia o se auala sili ona lelei mo le lumana'i e maua ai le manuia i nu'u nei.
Ua leva ona finau le au faitio i pisinisi koko, ua le manuia kamupani e pei o Nestlé i le latou matafaioi e faaleleia ai olaga o le aufaifaatoaga o loo totoina a latou koko.
“A e fa'alogo i se kamupani o talanoa e uiga i le fa'aauauina, o le mea moni o lo'o latou talanoa i ai o le fa'atumauina o latou mafai ona fa'aauau le fa'atau koko i le lumana'i," o lana tala lea.
Ae na ia ta’utino mai o lo’o iai lava le aga’iga’i i luma."O le lagona ua ia te aʻu, o laasaga o loʻo faia nei e sili atu le taua nai lo mea na tatou vaʻaia i taimi ua tuanaʻi".
O François Ekra e ana le fa'ato'aga e fitu-hecta i le taulaga o Gagnoa.O ia foi o le peresetene o lana faalapotopotoga faifaatoaga i le lotoifale, lea e gaosia pe tusa ma le 1,200 tone koko i le tausaga.
Ua fa’aalia e François se ata popole mo le lumana’i o pisinisi sukalati: O le tau o le koko na fa’amautu e le malo ua matua’i maualalo;o laau ua matutua ma mama’i;'aufaigaluega fa'apei o ia e le mafai ona maua tupe e teu fa'afaigaluega mo le lumana'i.
O lea la ma sina mea itiiti, a lelei le totogi o le pa’u o le a tatou pa’u i lalo le koko aua o [matou] faifaatoaga koko e faigaluega fua.”
Na te silafia le au faifaatoaga ua fulitua uma i le koko: O le mea sa tu ai le koko, o lea ua totogo a’e faatoaga pa’u – ua sili atu ona maua tupe ma fua mai i le tausaga atoa.
Ma e pei o le tele o atunuu Aferika, o nuu i tua o loʻo o ese mai o latou aʻa, saili se olaga sili atu e ala i le auai i le osofaʻiga tele i le laumua o Abidjan.
Mulimuli ane, o fatu pi a se faifa'ato'aga e fa'atauina e le aufaioloa po'o le aufaifa'ato'aga o lo'o faigaluega

iloa nisi masini sukalati fa'amolemole fa'afeso'ota'i suzy@lstchocolatemachine po'o whatsapp:+8615528001618(suzy)


Taimi meli: Oke-25-2021